Dodatne aktivnosti za decu: da li su detetu potrebne van vrtića?
Detetu koje pohađa vrtić sa sadržajnim programom, svakodnevnim kretanjem, boravkom napolju i muzičkim, govornim i kreativnim aktivnostima možda nije potrebna još jedna obaveza posle vrtića. Za decu od 3 do 4 godine SZO preporučuje najmanje 180 minuta različitih fizičkih aktivnosti tokom dana, dok se od pete godine preporuka menja. Dodatna aktivnost ima najviše smisla kada prati konkretno interesovanje deteta, a ne kada oduzima vreme od odmora, sna i slobodne igre.
Da li su dodatne aktivnosti za decu predškolskog uzrasta zaista potrebne ako dete već veći deo dana provodi u vrtiću? Odgovor ne zavisi samo od uzrasta ili interesovanja roditelja, već pre svega od toga kako izgleda detetov dan i šta mu vrtić već pruža. Pre nego što dodate sport, ples, jezik ili drugu radionicu posle vrtića, vredi pogledati koliko dete već ima kretanja, kreativnih sadržaja, slobodne igre i podjednako važno – vremena za odmor.
Da li je detetu potrebna dodatna aktivnost van vrtića – brza provera
| Situacija | Da li je potrebna dodatna aktivnost? |
|---|---|
| Vrtić već ima fizičke, muzičke, govorne i kreativne aktivnosti | Verovatno nije neophodna — ostavite prostor za odmor i slobodnu igru |
| Dete duže vreme pokazuje interesovanje za aktivnost koju vrtić ne nudi | Ima smisla, uz praćenje umora i detetove želje da nastavi |
| Dete je često umorno, razdražljivo ili se teško budi | Ne dodavati novu obavezu — prioritet su san, odmor i mirniji ritam |
| Roditelj želi da dete upozna novu grupu ili aktivnost | Može imati smisla u umerenoj meri, na primer jednom nedeljno za početak |
| Dete posle vrtića želi samo da se igra kod kuće ili napolju | Nema potrebe popunjavati to vreme — slobodna igra ima važnu razvojnu ulogu |
Koliko fizičke aktivnosti i igre detetu predškolskog uzrasta zaista treba?
Kod fizičke aktivnosti važno je napraviti razliku između kretanja i organizovanog treninga. Detetu nisu potrebna tri sata sportskog treninga da bi bilo dovoljno aktivno. Trčanje po dvorištu, penjanje, skakanje, igra loptom, ples i aktivna igra takođe se računaju kao fizička aktivnost.
Prema smernicama Svetske zdravstvene organizacije za decu mlađu od 5 godina, dete od 3 do 4 godine treba tokom dana da provede najmanje 180 minuta u različitim vrstama fizičke aktivnosti, od čega najmanje 60 minuta treba da bude umerenog do visokog intenziteta. Sedentarno vreme pred ekranom u ovom uzrastu treba ograničiti na najviše jedan sat dnevno, a preporučeno je 10–13 sati kvalitetnog sna, uključujući eventualno dnevno spavanje.
Od pete godine SZO preporučuje u proseku najmanje 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Zato vrtić koji uključuje svakodnevno kretanje, boravak u dvorištu i aktivne radionice može da pokrije veliki deo potreba deteta za fizičkom aktivnošću. Roditelj tada ne mora automatski da traži još jedan trening posle vrtića.
Zašto je slobodna igra važnija od prepunog rasporeda?
Slobodna igra nije „prazno vreme” između korisnijih aktivnosti. Upravo kroz igru dete trči, penje se, pregovara sa drugom decom, smišlja pravila, rešava probleme i samo bira koliko će dugo nešto raditi.
Prilike za slobodnu igru posebno važne u predškolskom i ranom školskom uzrastu. Kroz aktivnosti poput trčanja, skakanja i penjanja deca razvijaju osnovne motoričke sposobnosti koje će im kasnije biti potrebne i za organizovani sport.
To ne znači da svako dete mora čekati sedmi rođendan da bi upoznalo sport. Većina dece spremna za jednostavne organizovane sportove oko šeste godine, dok pre toga prednost treba dati aktivnoj igri i razvoju osnovnih veština.
Kada organizovana aktivnost ranije ima smisla?
Nisu sve organizovane aktivnosti isto što i formalni sportski trening.
Muzička radionica, ples kroz igru, likovna aktivnost, vežbe govora ili jednostavan program kretanja mogu biti primereni i mlađem predškolcu kada su kratki, prilagođeni uzrastu i bez pritiska na rezultat.
Kod dece mlađe od šest godina organizovano kretanje treba da bude zasnovano prvenstveno na igri, istraživanju i osnovnim veštinama poput trčanja, bacanja, hvatanja, plivanja ili jednostavne gimnastike, a ne na takmičenju i složenim pravilima.
Najvažnije pitanje nije zato „Da li moje dete ima dovoljno časova?”, već „Da li uživa u svom danu i ima vremena da se igra?”
Ako dete samo traži određenu aktivnost, raduje joj se i nakon nje nije iscrpljeno, ona može biti lep dodatak njegovom danu.
Koji su znaci da je dete prezauzeto aktivnostima?
Dete predškolskog uzrasta možda neće reći: „Moj raspored je previše naporan.” Mnogo češće će to pokazati ponašanjem.
Obratite pažnju ako se duže vreme pojavljuju:
- izražen umor
- razdražljivost i češći izlivi nezadovoljstva
- jak otpor pred odlazak na aktivnost
- kasnije uspavljivanje ili narušen ritam sna
- veoma malo vremena za spontanu igru
- gubitak interesovanja za aktivnost kojoj se dete ranije radovalo.
Umor posle jednog napornog dana nije automatski znak problema. Važniji je obrazac koji se ponavlja.
Ako se veći deo popodneva svodi na presvlačenje, vožnju od jedne aktivnosti do druge, trening, večeru i odlazak na spavanje, korisno je razmisliti šta dete zapravo dobija, a šta gubi takvim rasporedom.
Nekada je najbolja „dodatna aktivnost” jednostavno slobodno popodne kod kuće, odlazak u park ili igra sa roditeljima i drugarima.
Kada dodatna aktivnost van vrtića ima smisla?
Dodatna aktivnost može biti odličan izbor kada dopunjuje nešto što dete već voli, umesto da samo popunjava slobodan termin u porodičnom kalendaru.
Na primer, ako dete mesecima pokazuje posebno interesovanje za muziku, ples, plivanje ili crtanje, a takav sadržaj nema dovoljno prostora u njegovom svakodnevnom programu, odgovarajuća radionica može mu pružiti priliku da to interesovanje dalje razvija.
Dobar znak je kada dete samo pita kada ponovo ide, priča o aktivnosti i raduje joj se. Suprotno tome, dugotrajan otpor, iscrpljenost ili stalno pregovaranje mogu biti razlog da se napravi pauza.
Pre upisa korisno je proveriti:
- šta vrtić već nudi tokom nedelje
- koliko vremena dete svakodnevno provodi napolju
- da li već ima muzičke, kreativne ili govorne aktivnosti
- koliko vremena ostaje za porodični život i slobodnu igru
- da li dodatnu aktivnost želi dete ili prvenstveno odrasli.
Interesovanje za organizovani sport takođe treba da polazi od deteta. AAP upravo detetovu zainteresovanost i razvojnu spremnost navodi kao važne kriterijume pri odluci o početku sportskih aktivnosti.
Proverite šta dete već dobija tokom dana u vrtiću
Pre nego što se raspored dopuni još jednom eksternom aktivnošću, korisno je sagledati ceo program vrtića, a ne samo vreme koje dete formalno provodi u grupi.
U PU Mali istraživači sadržajan osnovni program već obuhvata različite aktivnosti prilagođene razvoju i interesovanjima dece tokom dana.
Pored osnovnog programa, roditeljima je na raspolaganju i širok izbor dodatnih aktivnosti uključenih u cenu boravka. Zato pre upisa na još jednu aktivnost posle vrtića vredi proveriti da li dete taj sadržaj možda već ima tokom nedelje.
Aktivnost treba uklopiti u ceo detetov dan
Dobar program nije onaj koji detetu popuni svaki slobodan minut, već onaj koji pravi balans između usmerenih aktivnosti, kretanja, učenja, druženja, odmora i slobodne igre.
U okviru vrtićkog programa različiti sadržaji raspoređeni su kroz dnevnu rutinu, tako da dete ne mora sve razvojne potrebe da nadoknađuje dodatnim obavezama nakon odlaska kući.
Ako dete i pored toga jasno pokazuje interesovanje za nešto novo, dodatna aktivnost može imati smisla. Ali ona treba da bude dodatak kvalitetnom danu, a ne njegova obavezna stavka.
Nekoj deci će prijati jedna radionica nedeljno. Druga će želeti dve aktivnosti. Trećem će posle vrtića najviše odgovarati park, porodična večera i igra kod kuće.
Sve tri situacije mogu biti sasvim dobre.
Manje obaveza ponekad znači više prostora za razvoj
Kada birate dodatne aktivnosti za dete, broj časova u rasporedu nije merilo kvaliteta njegovog razvoja. Predškolsko dete treba da se kreće, istražuje, druži, odmara, dovoljno spava i ima deo dana u kojem niko unapred nije odredio šta treba da radi.
Ako vrtić već pruža raznovrsne fizičke, kreativne, muzičke i razvojne sadržaje, dodatni časovi van vrtića nisu obaveza.
U PU Mali istraživači možete se upoznati sa aktivnostima koje su već deo svakodnevnog boravka dece i proceniti šta je vašem detetu zaista potrebno nakon vrtića. Zakažite posetu i saznajte šta program već uključuje pre nego što popunite ostatak nedelje dodatnim obavezama.
Najčešća pitanja o dodatnim aktivnostima za decu
Ne nužno. Ako vrtić već obezbeđuje dovoljno kretanja, boravka napolju, kreativnih sadržaja i igre, dete može imati sve što mu je potrebno tokom redovnog dana. Dodatna aktivnost najviše smisla ima kada prati konkretno interesovanje deteta koje postojeći program ne pokriva.
SZO za decu od 3 do 4 godine preporučuje najmanje 180 minuta različitih fizičkih aktivnosti dnevno, od čega najmanje 60 minuta umerenog do visokog intenziteta. Za decu od 5 godina nadalje preporuka je u proseku najmanje 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Razvojna spremnost je važnija od tačnog datuma. Fizička aktivnost može biti zasnovana na igri, trčanju, plivanju, penjanju, bacanju i drugim osnovnim pokretima.
Ponavljajući umor, razdražljivost, otpor prema odlasku na aktivnosti, teško jutarnje buđenje, problemi sa rutinom sna i nedostatak vremena za spontanu igru mogu biti razlog da preispitate raspored. Ako se izražen umor ili promene ponašanja nastavljaju i nakon rasterećenja rasporeda, o tome treba razgovarati sa pedijatrom.